Zagađenje zraka iz termoelektrana u BiH ozbiljan ekološki i zdravstveni izazov
Termoelektrana Ugljevik, smještena oko 20 kilometara od Bijeljine, proglašena je najvećim zagađivačem zraka u jugoistočnoj Evropi, prema podacima iz najnovijeg izvještaja mreže ekoloških organizacija Bankwatch, Centra za životnu sredinu i Aarhus Centra. Tokom 2024. godine, iz ovog postrojenja ispušteno je čak 112.943 tone sumpornog dioksida (SO₂), što predstavlja rekordnu emisiju u regiji.
Bosna i Hercegovina se našla u središtu pažnje kada je riječ o zagađenju zraka, jer čak četiri od šest najvećih zagađivača u jugoistočnoj Evropi dolaze upravo iz BiH: Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7. Ova postrojenja koriste zastarjelu tehnologiju na ugalj, što dodatno pogoršava kvalitet zraka u zemlji i regionu.
Emisije sumpornog dioksida iz termoelektrana u BiH prelaze dozvoljene granice čak 11,3 puta, a situaciju dodatno otežava činjenica da se koristi sve lošiji kvalitet uglja. Termoelektrana Gacko, na primjer, bila je najveći zagađivač prašinom u regionu, sa 3.339 tona ispuštenih čestica, što je 13,7 puta više od propisanih standarda.
Ekološki stručnjaci upozoravaju da ovakvo stanje ne utiče samo na okoliš, već i na zdravlje stanovništva. Prema podacima Svjetske banke, zagađenje zraka u BiH uzrokuje više od 3.300 prijevremenih smrti godišnje, a posebno su ugroženi djeca, starije osobe i hronični bolesnici.
Organizacija UNICEF navodi da više od 20% djece u BiH ima respiratorne probleme, što se direktno povezuje sa stalnom izloženošću zagađenom zraku. Ljekari ističu porast slučajeva astme, bronhitisa, hronične opstruktivne bolesti pluća i raka među populacijom koja živi u blizini termoelektrana.
Zagađeni zrak se ne zadržava unutar granica BiH – štetne emisije prelaze granice i negativno utiču i na susjedne zemlje. Dok Evropska unija ulaže napore u redukciju industrijskog zagađenja i prelazak na čiste izvore energije, termoelektrane u BiH i dalje posluju izvan savremenih ekoloških standarda.
Uprkos brojnim upozorenjima, regulativa u BiH još uvijek nije usklađena s europskim normama, a mjere kontrole zagađenja su minimalne ili nepostojeće. Zbog toga su ekološke organizacije, kako domaće, tako i međunarodne, sve glasnije u pozivima za zatvaranje zastarjelih termoelektrana i ulaganje u obnovljive izvore energije poput vjetra, sunca i hidroenergije.
GLOBALbh
